Prijedlozi koje nudimo su ad-hoc naravi jer ne zadiru u suštinsku izmjenu Ustava BiH, Ustava entiteta i Izbornog zakona koji su nužni da bi se provele presude Evropskog suda za ljudska prava.
Odsustvo snažne volje i želje vodećih država članica u PIC da podrže evropske principe i snažno podrže demontiranje postojećeg diskriminatorskog ustavno-pravnog uređenja Bosne i Hercegovine, što bi bilo prirodno i su skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava, mišljenjem Venecijanske komisije, Rezolucije VE itd. temeljni su razlog postojećeg stanja u BiH. Ustavno-pravni okvir nije volja građana BiH koji su se do sada u BiH jedini put izjasnili 1. marta 1992. godine ZA BIH – državu ravnopravnih naroda i građana.
Građani BiH i danas traže da se država BiH i njene institucije grade na temelju evropskih demokratskih stečevina i vladavine prava. Očigledno je da postoje neki „dubinski strateški negativni odnosi“ spram normalne evropske države BiH od strane pojedinih vlada, što nije dobro, prije svega i zbog same EU jer gubi svoj proklamovani dignitet kao zajednica demokratskih država ravnopravnih naroda i građana u njoj.
Usljed blokada u FBIH prije svega zbog neizbora rukovodstva FBIH, pa tako ni imenovanje Vlade FBIH, princip demokratske vladavine putem općih izbora je suspendovan a izborni proces kao demokratski princip volje građana je suspendovan i obesmišljen. Posebno je problematična blokada izbora sudija Ustavnog suda FBIH gdje je izvršna vlast FBIH svojim nečinjenjem uzurpirala treći stup demokratskog poretka – nezavisnu sudsku vlast i na taj način izvršila udar na ovaj stub vlasti. Ovo su nedopustive i uzurpacije i zahtjevaju hitnu reakciju. Kako nema mogućnosti da se politički subjekti u FBIH usaglase po ovom pitanju neophodno je djelovanje ureda OHR kako je definisano Anexom 10 DMS.
Dakle ovdje je intervencija potrebna radi ostvarivanja demokratske volje građana koje su blokadama i nezakonitim djelovanjima (a da nema jasnih sankcija) prouzrokovala rukovodstva političkih organizacija.
Svjesni da naši prijedlozi ne rješavaju suštinska pitanja u BiH, što je naš temeljni cilj proklamovan kroz Deklaraciju o ustavnim i drugim reformama BiH na putu u EU i NATO, a istovremeno ne želeći biti samo pasivni posmatrači u kontekstu ad hoc rješenja koja će se ipak morati desiti da bi profunkcionisala FBIH, odlučili smo ući u rizičan posao (sa stanovišta naših strateških interesa jer odgovornim za ovakvo stanje smatramo pojedine domaće lidere i međunarodnu zajednicu u svojoj ukupnosti) i ponuditi određena rješenja.
Kao načelno pitanje predlažemo da se ovlasti CIK BiH za provođenje svih neposrednih izbora, radi transparentnosti ali i radi mogućih političkih manipulacija. Dakle, bilo bi potrebno definisati da proces izbora za Dom naroda PS BIH provodi CIK, gdje su izborna tijela Narodna Skupština RS, Klubovi Bošnjaka i Hrvata u Parlamentu FBIH i skupštine kantona. Ovo znači da izborna tijela obavljaju svoju ustavnu i zakonsku dužnost, dakle biraju delegate u Dom naroda PSBIH, ali izborne procese provodi i nadzire CIK BIH a ne stručne službe NS RS, Doma naroda parlamenta FBIH ili kantonalnih skupština.
Ovaj prijedlog je izrađen od strane organizacija civilnog društva i predstavnika akademske zajednice iz Bosne i Hercegovine iz reda Bošnjaka, Srba, Hrvata, Jevreja, Roma i svih ostalih, iz oba entiteta i Brčko Distrikta i predstavlja izraz demokratske volje desetina hiljada građana BiH. U izradi prijedloga učestvovali su stručni autoriteti iz oblasti ustavnog prava, evropskog civilnog prava, politoloških i socioloških nauka itd.
- IZBOR DELEGATA U DOM NARODA PARLAMENTA FBIH
Postojeći način i procedura izbora delegata u Dom naroda FBIH na bazi definisanih rješenja onemogućen je nizom blokada i opstrukcija bez propisanih zakonskh sankcija te ih je nužno mijenjati. Imperativ je da promjene moraju biti u pravcu unapređenja postojećeg stanja i da nisu u suprotnosti sa demokratskim procedurama, presudama ESZLJP, presudom Ustavnog suda BiH posebno presude Ljubić koja je u fokusu, iako je ista sa stanovišta Ustavnog suda provedena ali nije od strane PS BIH, da moraju uvažavati izborni legitimitet, teritorijalni obuhvat ali i etničko predstavljanje.
Zbog ovih polaznih temeljnih principa bilo kakvo uvođenje procenata po etničkom principu prilikom izbora delegata u Dom naroda FBIH iz kantonalnih skupština (kao što je prijedlog koji je u javnosti nezvanično došao iz OHR), nije prihvatljiv jer uvodi dodatnu segregaciju, protivan je principu jednakpravnosti glasa glasača, u suprotnosti je sa presudama ESZLJP tako da bi svaka buduća apelacija pred Evropskim sudom bila prihvaćena i oborila bi takvo rješenje. S druge strane Dom naroda bi pretvorio isključvo u etnički Dom, što on po svojoj suštini nije, već je to Dom koji obuhvata i teritorijalne jedinice (kantone), predstavnike etničkih skupina iz tih kantona ali i cijele Federacije BiH jer se radi o Domu koji je sastavni dio Parlamenta Federacije BiH. Dakle treba pomiriti kantonalni balans (administrativnih jedinica FBIH), etnički balans i ukupni balans na teritoriji Federacije BiH uvažavajući jedini izvor legaliteta i ligimiteta a to je izborni koji određuju građani.
Ponavljamo da naši suštinski principi idu u pravcu delegitimiranja uloge i nadležnosti Doma naroda shodno presudama ESZLJP. Postojeće nadležnosti nemaju pozitivnu ulogu u integracijskim procesima u BiH i umjesto da služi istinskoj zaštiti nacionalnih prava naroda on je postao instrument korištenja političke sile, dominantno jedne političke stranke (koja zlouotrebljava na taj način cijeli narod).
Prijedlog rješenja
Obzirom da su izbori raspisani nećemo ulaziti u prijedloge koji bi mogli dovesti do bilo kakvog prigovora da se tokom izbornog procesa mijenaju pravila koja mogu suštinski mijenjati volju građana.
Izbor broja delegata u Dom naroda Parlamenta FBIH odvija se na temelju etničkog rasporeda i broja delegata koje je utvrdio CIK BIH Uputstvom o postupku provedbe posrednih izbora od 18.12.2018. godine. Ovo Uputstvo bilo je predmetom osporavanja na sudvima i sve su tužbe odbačene tako da je sa pravne strane Uputstvo dobilo još snažniju pravnu podlogu. Ovim Uputstvom propisan je slijedeći broj delegata po kantonima i etničkim pripadnostima:
| USK | PK | TK | ZEDO K | BPK | SBK | HNK | ZHK | KS | K10 | ||
| Bošnjaci | 2 | 1 | 3 | 3 | 1 | 1 | 1 | 1 | 3 | 1 | 17 |
| Hrvati | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 3 | 3 | 3 | 1 | 2 | 17 |
| Srbi | 2 | 1 | 2 | 1 | 1 | 1 | 2 | 1 | 3 | 3 | 17 |
| Ostali | 1 | 0 | 2 | 1 | 0 | 1 | 0 | 0 | 2 | 0 | 7 |
| Ukupno | 6 | 3 | 8 | 6 | 3 | 6 | 6 | 5 | 9 | 6 | 58 |
Gornje tabele i rasporedi primjenjivali bi se samo u u slučaju da je u datom kantonu direktno izabran definisani broj zastupnika iz određene etničke skupine. Npr. ako u USK nije izabran niti jedan Hrvat ili u ZHK niti jedan Bošnjak u kantonalnu skupštinu, a ako ima direktno izabranih Bošnjaka i Hrvata u nekim drugim kantonima, te delegate bi biralo posebno ad-hoc izborno tijelo GREMIJ, čiju ćemo ulogu i način formiranja kasnije pojasniti. To znači da ako Hrvat u USK ili Bošnjak u ZHK nije izaban direktno u tu skupštinu ne bi se morao birati iz te kantonalne skupštine u Dom naroda već sa liste svih preostalih kandidata iz tog naroda (dakle može doći iz nekog drugog kantona) kojeg izabere GREMIJ. U suprotnom ukoliko je izabran potreban broj zastupnika po etničkom principu u svaku od kantonalnih skupština onda bi se isti morali i birati po Uputstvu CIK. Praksa iz prethodnih izbornih ciklusa pokazuje da se ne izabere potreban broj zastupnika po etničkoj pripadnosti u svakom od kantona po brojevima koje je Uputstvom definirao CIKBIH.
Gore izneseno znači da bi se Uputstvo CIKBIH primjenjivalo samo u slučaju ako je zastupnik iz te etničke skupine direktno izabran kao zastupnik u tu kantonalnu skupštinu, odnosno u prvom i drugom krugu izbora delegata u Dom naroda.
POPUNJAVANJE DELEGATA U DOM NARODA FBIH
Prethodno pitanje – manipulacija prilikom etničkog izjašnjavanja
Prilikom popunjavanja delegata Doma naroda moguća je (zlo)upotreba etničkog izjašnjavanja, koja je bila očigledna u BPK, USK i KS (izjašnjavanje kandidata kao Hrvata ili Srba a očigledno je da to oni „suštinski“ nisu). Ove manipulacije, da ih sada tako nazovemo, nije baš do kraja moguće izbjeći jer se svaki čovjek može izjašnjavati kako hoće, mijenjati svoj etnički pa i vjerski identitet kada to želi jer mu to omogućava Konvencija o ljudskim pravima i slobodama. Ovdje bi se ipak mogla zakonom propisati svojevrsna zaštita na način da se etničko izjašnjavanje kandidata od strane CIK, po službenoj dužnosti, provjeri sa njegovim etničkih izjašnjavanjem na posljednjem Popisu stanovništva u BiH (trenutno onom iz 2013. godine). To CIK može uraditi po službenoj dužnosti. Izjašnjavanje po etničkom principu na Popisu 2013 godine bilo bi mjerodavno jer se svaki građanin svojom voljom tako popisao a CIK bi kandidatu koji je primijenio etnički identitet uskratio pravo učešće na posrednim izborima jer se tu pored izbornog legaliteta uvažava i etnički legitimitet (CIK ne bi imao pravo oduzeti mandat u Skupštini gdje je ipak od strane građana izabran). Obzirom da se Popisi dešavaju najmanje jednom u 10 godina imali bi barem kontinuitet u etničkim izjašnjavanjima koji je dva – tri puta duži od izbornih ciklusa a utemeljen je na vlastitom izjašnjavanju svakog građanina.
Treba radi korektnosti istaći da ovakvih nelogičnih izjašnjavanja imamo u Vladi RS (bošnjački i hrvatski ministri), imamo ih čak i u Hrvatskoj, gdje se neki političari izjašnjavaju kao Hrvati islamske vjere, a po priordi stvari su Bošnjaci. Sličnih primjera imamo i u Srbiji.
Prvi krug popunjavanja/izbora delegata u Dom naroda.
Prijedlog je da po automatizmu mandat od strane CIK BIH bude dodijeljen onim kandidatima koji su dobili najviše pojedinačnih (preferencijalnih) glasova u svom kantonu iz reda odgovarajućeg naroda/ostalih. Dakle, po jedan predstavnik svakog od naroda i reda ostalih (ako su predviđeni u Uputstvu CIKBIH po kantonima) koji su direktno izabrani sa najviše osvojenih pojedinačnih glasova dobijaju mandat iz tog kantona u Dom naroda.
Ovim prvim krugom u potpunosti se ispunjava:
- odredba Ustava FBIH da se iz svakog kantona bira po jedna predstavnik iz svakog od naroda (i iz reda ostalih u kantonima gdje je predviđeno da imaju određeni broj delegata) ako je isti izabran u kantonalnu skupštinu;
- uvažava se izborni legalitet kojeg su mu povjerili građani;
- u potpunosti se uvažava etnički legitimitet;
- prijedlog nije u suprotnosti sa presudom Ustavnog suda BiH;
- onemogućava se manipulacija od strane političkih stranaka da mogu izabrati delegate sa manjim brojem ličnih glasova a one sa najvećim brojem, ako ni su iz njihove stranke ili koalicije, potpuno izbaciti.
Dosadašnja praksa kroz rezultate izbora (na bazi statistika općih izbora) daje nam mogućnost simulacije da bi se na ovaj način minimalno popunio slijedeći broj delegata iz kantona po etničkoj pripadnosti (uključujući ostale):
| USK | PK | TK | ZEDO K | BPK | SBK | HNK | ZHK | KS | K10 | ||
| Bošnjaci | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | – | 1 | 1 | 9 |
| Hrvati | – | 1 | 1 | 1 | – | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 7 |
| Srbi | 1 | – | 1 | 1 | – | – | – | – | 1 | 1 | 5 |
| Ostali | 1 | 0 | 1 | 1 | 0 | 1 | 0 | 0 | 1 | 0 | 5 |
| Ukupno | 3 | 2 | 4 | 4 | 1 | 3 | 2 | 1 | 4 | 3 | 26 |
U praksi može doći do odstupanja i to samo u smislu povećanog broja delegata.
Drugi krug popunjavanja/izbora delegata u Dom naroda.
Drugi krug popunjavanja opet se bazira i oslanja na Uputstvo CIKBIH – broj delegata po kantonima i po etničkoj pripadnosti, ali samo uz uvjet da su direktno izabrani u kantonalnu skupštinu iz koje se biraju.
Kompletnu proceduru izbornog procesa vodio bi CIK, a izborno tijelo za izbor delegata ne bi bile kantonalne skupštine već bi to bilo ad-hoc izborno tijelo GREMIJ (lat. gremium: krilo, okrilje; skup glavara ili vodećih osoba u nekoj instituciji, radno tijelo koje donosi glavne odluke; vijeće, odbor, kolegij; zajednica osoba istog statusa). Gremij bi bio supstitucija za kantonalne skupštine za izbor preostalih delegata. Gremij bi sačinjavali svi izabrani zastupnici kantonalnih skupština i predstavničkog doma Parlamenta FBIH date etničke grupe/ostalih.
Za drugi krug glasanja CIK bi izradio etničke liste, što znači četiri liste (za izbor delegata iz reda srpkog, hrvatskog i bošnjačkog naroda i reda ostalih) na kojoj bi se nalazili kandidati po etničkom principu po kantonima. Svaka od listi bila bi izrađena na način da se na njoj nalaze samo izabrani zastupnici (kandidati) iz te etničke skupine i to po kantonima. Na listi bi se našao naziv kantona pa ispod toga spisak kandidata (izabranih zastupnika) iz te etničke skupine po abecednom redu iz tog kantona, pa onda naziv slijedećeg kantona sa spiskom kandidata iz tog kantona, pa slijedeći kanton i spisak kandidata iz tog kantona – do posljednjeg desetog kantona i spiska kanidata iz tog kantona.
Svaki član gremija bi imao pravo glasa za samo po jednog kandidata iz svakog od kantona – jedan glas za jednog kandidata iz svakog od kantona.
Izabranim delegatima iz te kantonalne skupštine smatrali bi se oni delegati (onaj broj koji je nedostatan po Uputstvu CIKBIH ili samo jedan delegat ako je samo jedan kandidat na listi), koji su osvojili najviše glasova od svog etničkog gremija/gremija ostalih.
Drugim krugom ispunjava se:
- izborni legalitet i legitimitet i etnički legitimitet (kumulativno) svakog od izabranih delegata;
- prijedlog nije u suprotnosti sa presudom Ustavnog suda BiH;
- uvažava se, u skladu sa izbornim i etničkim legalitetom i legitimitetom, princip broja ukupnog broja delegata iz svakog kantona koji bi trebali biti zastupljeni u Domu naroda shodno procentu građana kantona u odnosu na ukupan broj građana Federacije BiH;
- proširuje se izborna baza (izborno tijelo) koje bira delegate, i to samo one koji su direktno izabrani u kantonalne skupštine, na prostor cijele FBIH jer su u gremiju (koji je etnički) članovi svi kantonalni i federalni zastupnici na općim izborima;
- uvodi se transparentnost i pospješuje kontrola izbornog procesa jer iste vodi CIK a ne stručne službe kantonalnih skupština;
- prijedlog nije u suprotnosti sa presudom Ustavnog suda BiH
Dosadašnja praksa kroz rezultate izbora (uzeta u obzir dva zadnja izborna ciklusa sa općih izbora) daje nam mogućnost simulacije da bi se na ovaj način minimalno popunio slijedeći broj delegata iz kantona po etničkoj pripadnosti (uključujući ostale):
| USK | PK | TK | ZEDO K | BPK | SBK | HNK | ZHK | KS | K10 | ||
| Bošnjaci | 1 | – | 2 | 2 | – | – | – | – | 2 | – | 7 |
| Hrvati | – | – | – | – | – | 2 | 2 | 2 | – | 1 | 7 |
| Srbi | – | – | 1 | – | – | – | – | – | – | 2 | 3 |
| Ostali | – | 0 | 1 | – | 0 | – | 0 | 0 | 1 | 0 | 2 |
| Ukupno | 1 | 0 | 4 | 2 | 0 | 2 | 2 | 2 | 3 | 3 | 19 |
Nakon dugog kruga imali bi minalno izabrano 26 plus 19 znači 45 delegata. Ovako bi izgledala tabela popunjenosti nakon drugog kruga:
| USK | PK | TK | ZEDO K | BPK | SBK | HNK | ZHK | KS | K10 | ||
| Bošnjaci | 2/2 | 1/1 | 3/3 | 3/3 | 1/1 | 1/1 | 1/1 | 0/1 | 3/3 | 1/1 | 16/17 |
| Hrvati | 0/1 | 1/1 | 1/1 | 1/1 | 0/1 | 3/3 | 3/3 | 3/3 | 1/1 | 2/2 | 15/17 |
| Srbi | 0/2 | 0/1 | 2/2 | 1/1 | 0/1 | 1/1 | 0/2 | 0/1 | 1/3 | 3/3 | 8/17 |
| Ostali | – | 0 | 2/2 | 1/1 | 0 | 1/1 | 0 | 0 | 2/2 | 0 | 6/7 |
| Ukupno | 2 | 2 | 8 | 6 | 1 | 6 | 4 | 3 | 7 | 6 | 45/58 |
Naravno moguća su odstupanja jer je nepoznato kako će građani davati glasove u kantonalnim skupštinama, pa tako treba imati rezervu sa datim procjenama. Uglavnom broj delegata može biti samo veći a nikao manji od prezentiranog.
Treći krug popunjavanja. Dva kruga izbora nedostajućeg broja delegata.
Gremij bi imao ulogu da izabere i preostali broj nedostajućih delegata za svaki od klubova naroda/ostalih obavljanjem glasanja putem glasačkih listova.
Ovo je u stvari treći krug popunjavanja nedostajućeg broja delegata za svaki od klubova. U ovom krugu više ne važi broj delegata po kantonima i po etničkoj pripadnosti kako je propisano Uputstvom CIKBIH.
U prvom krugu trećeg kruga popune delegata Doma naroda CIK izrađuje liste kandidata za svaki etnički/ostali gremij. Na listama kandidata (bošnjačka, srpska, hrvatska i lista ostalih) se nalaze svi izabrani zastupnici u svim skupštinama kantona kao kandidati iz date etničke skupine iz svih kantona.
Dakle imali bi četiri liste: hvatsku, srpsku, bošnjačku i listu ostalih (ako već njih 7 nije izabrano u prvom krugu) na kojima više nema izbora po kantonima već je lista jedinstvena za cijelu FBIH sa svim etnički izabranim zastupnicima iz svih kantona.
Svaki etnički gremij odnosno gremij ostalih glasao bi samo za liste kandidata iz svojih etničkih skupina/ostalih.
Svaki čan gremija ima jedan glas. Glasanje se vrši tajno i prema sistemu realitivne većine (First Past the Post). Nedostajući broj delegata koji se bira osvajaju mandat prema broju dobivenih glasova. Ako dva ili više kandidata sa dna liste (ulaze u broj mandata koji se bira) imaju jednak broj glasova a ti delegati trebaju ući u dom naroda, organizira se drugi krug izbora samo izmedju tih delegata. Mandat osvaja delegat sa najvećim brojem glasova u tom krugu.
Nakon ovog kruga iscrpili bi se izbori po etničkim pripadnostima izabranih zastupnika u kantonalnim skupštinama.
Međutim i nakon ovog kruga može doći do situacije da neki od klubova u Domu naroda ipak ne budu popunjeni. Ova je mogućnost u praksi moguća samo za Klub Srba jer se može desiti da ih nema izabranih 17 u svim kantonima, pa se tako ne mogu izabrati iz reda izabranih zastupnika iz kantonalnih skupština. U ovom slučaju gremij bi obavio drugi krug glasanja trećeg kruga popune. Liste za ovaj krug bi sačinio CIK i to od onih kandidata iz reda tog naroda/ostalih koji se jesu nalazili na listama za kantonalne skupštine a koji nisu izabrani, i to na način da se redoslijed liste utvrđuje po redoslijedu količnika osvojenih glasova kandidata u svojim kantonima i to da se iz svakog od kantona mogu naći maksimalno po tri kandidata (dakle tri sa najvećim količnikom ličnih glasova).
Gremij glasa kao što je već opisano a izabrani su preostali delegati koji osvoje najviše glasova.
Trećim krugom ispunjava se:
- u prvom krugu trećeg kruga izbora biraju se delegati koji imaju izborni i etnički legalitet i legitimitet u svojim kantonalnim skupštinama i bira ih šira baza – gremij kojeg čine delegati iz cijele FBIH. Ovo je novina jer ovi delegati imaju i šire izborno tijelo dakle Federaciju BIH po etničkom principu jer za razliku od drugog kruga gdje gremij bira delegate iz svoje etničke skupine ali iz datog kantona ovdje gremij bira delegate po etničkom principu iz cijele FBIH (naravno od onih koje su građani neposredno izabrali);
- odbacuju se prigovori prema CIK BIH, iako je pravno utemeljeno, da CIKBIH provodi izbore i bira nedostajuće delegate iz nekog drugog kantona. Ovdje ih ne bira CIK već gremij.
- Odbacuje se prigovor prema CIKBIH da mandate dodjeljuje po dubini liste za nedostajuće delegate iz nekog klubova (u praksi Klub Srba) već ih bira gremij te etničke skupine.
- Prijedlog nije u suprotnosti sa presudom Ustavnog suda BiH
GREMIJ – način rada, odlučivanje, uloga
Gremij bi se uspostavio za svaku etničku grupu i za ostale od strane CIK-a u roku od 7 dana od dana službeno objavljenih izbornih rezultata od strane CIK BIH. Imali bi 4 gremija, bošnjački, srpski, hrvatski i gremij ostalih.
Ovo tijelo saziva (uz dodjelu certifikata svakom članu gremija) CIK BIH i ono se sastaje u sjedištu Parlamentarne skupštine u Sarajevu i obavlja poslove samo jedan-dva dana (koliko je tehnički potrebno da se obave poslovi u skladu sa Zakonom i Ustavom FBIH – tj. kako je prdloženo ovim prijedlogom koji podrazumijeva izmjene Ustava FBIH i Izbornog zakona BiH). Kompletan proces izbora vodio bi CIKBIH.
Gremijem bi predsjedavao najstariji prisutni član, a njegov zamjenik bi bio slijedeći, najstariji član po godinama, s tim što ne mogu doći iz istog kantona (ako je i drugi najstariji član gremija po godinama iz istog kantona onda ide slijedeći najstariji po godinama koji mora biti iz drugog kantona u odnosu na predsjedavajućeg).
Svaki član gremija ima samo jedan glas i može glasati samo za jednog od kandidata sa liste svog etničkog gremija.
Kvorum za sjednicu svakog od gremija ne bi se utvrđivao, tako da oni koji svojom voljom ne pristupe dolasku na gremij na dan glasanja sami propuštaju priliku da biraju delegate pa ne bi imali osnov ni za kakav prigovor.
Na ovaj način izbjegli bi moguću blokadu sazivanja sjednice gremija a oni koji ne žele doći propuštaju zakonitu mogućnost da biraju. Mogućnost blokade može se i dodatno razraditi.
Ukoliko se ovaj prijedlog prihvati isti bi trebalo ozakoniti na način da se u Ustavu FBIH brišu odredbe koje definišu procedure izbora delegata u Dom naroda i stavi odredba da se izbor kandidranja i izbora obavlja u skladu sa Izbornim zakonom BiH, tako da bi sve izmjene i dopune po prijedlogu bile ugrađene u Izborni zakon BiH. Ovdje bi bili minimalni zahtjevi na Ustavu FBIH, već bi se mijenjao i dopunjavao Izborni zakon BiH što je za OHR već sada postala praksa.
2. IZBOR PREDSJEDNIKA I PODPREDSJEDNIKA FBIH
Ustavom FBIH Odjel B) članom 2. propisano je:
Član 2
(1) U izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, najmanje trećina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda mogu kandidovati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine.
(2) Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvatanje zajedničke liste tri kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije, većinom glasova u Zastupničkom domu, a zatim i većinom glasova u Domu naroda, uključujući većinu kluba svakog konstitutivnog naroda.
(3) Ukoliko ni jedna lista kandidata ne dobije potrebnu većinu u oba Doma, postupak kandidovanja se ponavlja.
(4) Ukoliko i u ponovljenom postupku jedan od Domova odbije zajedničku listu, smatraće se da su kandidovane osobe izabrane prihvatanjem liste u samo jednom Domu.
(5) Mandat predsjednika i potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine je četiri godine.
Stav 1. ovog člana potrebno je dopuniti na način:
- U izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, najmanje trećina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda mogu kandidovati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, kroz zajedničku listu.
U slučaju da u roku od 15 dana od dana izbora delegata u Dom naroda ne dostavi jednu ili više kandidatskih listi po proceduri iz prethodnog stava, najmanje šestina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda mogu kandidovati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine kroz zajedničke liste/listu.
(2) Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvatanje zajedničke liste tri kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije, većinom glasova u Zastupničkom domu, a zatim i većinom glasova u Domu naroda, uključujući većinu trećinu kluba svakog konstitutivnog naroda.
(3) Ukoliko ni jedna lista kandidata ne dobije potrebnu većinu u oba Doma, postupak kandidovanja izbora se ponavlja.
(4) Ukoliko i u ponovljenom postupku izbora jedan od Domova odbije zajedničku listu, smatraće se da su kandidovane osobe izabrane prihvatanjem liste u samo jednom Domu.
(5) Mandat predsjednika i potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine je četiri godine.
Ponuđenom izmjenom onemogućile bi se blokade kandidiranja liste koje smo do sada imali.
Predlažemo da se po istoj proceduri vrši i smjena predsjednika/potpredsjenika FBIH a ne kao do sada što je gotovo nemoguća misija u praksi.
3. IZBOR SUDIJA USTAVNOG SUDA FEDERACIJE BIH
U Odjelu C) SUDSKA VLAST FEDERACIJE stavom 2. člana 6. pripisano je:
“ (2) Sudije Ustavnog suda predlaže predsjednik Federacije uz saglasnost potpredsjednika, a za imenovanje je potrebna potvrda većine delegata Doma naroda koji su prisutni i glasaju.”
Trenutno imamo dvije vrste bokada. Jednu koja može doći od predsjednika FBIH da uopće ne predloži listu i drugu kroz glasanje za imenovanje u Domu naroda.
Da bi se onemogućile blokade, ali da bi se dodatno dao dignitet sudijama, potrebno je prilikom izbora sudija u Ustavni sud proširiti organ koji ih bira, odnosno uvesti i Zatsupnički dom u izbor, jer sam Dom naroda je izabran na neposrednim izborima i stvara dojam etničkog izbora sudija što je pogrešno i po nama neprihvatljivo i predložiti kako da se proces dostavljanja kandidata ne blokira.
Predlažemo da se stav 2. člana 6 dopuni i da stav 2. člana 6 glasi:
- Sudije Ustavnog suda predlaže predsjednik Federacije uz saglasnost potpredsjednika, a za imenovanje je potrebna potvrda većine zastupnika/delegata svakog od domova Parlamenta Federacije BiH koji su prisutni i glasaju.
Predsjednik Federacije dužan je, najkasnije u roku od 60 dana prije isteka mandata sudiji u Ustavnom sudu FBIH, usaglasiti prijedlog sa zamjenicima i prijedlog uputiti Parlamentu Federacije BiH. U slučaju da predsjednik Federacije ne provede ovu aktivnost i ako prijedlog nije upućen Parlamentu Federacije u navedenom roku, predlaganje kandidata izvršiće predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta FBIH uz konsultacije sa svojim zamjenicima i prijedlog dostaviti Parlamentu FBIH. ALTERNATIVA: U slučaju da predsjednik Federacije ne provede ovu aktivnost i ako prijedlog nije upućen Parlamentu Federacije u navedenom roku, predlaganje kandidata izvršiće predsjednik VSTV BIH i prijedlog dostaviti Parlamentu FBIH.
U slučaju da predložene sudije ne budu izabrane po odredbama stava 1. ovog člana, pristupa se drugom krugu glasanja u kojem se sudija smatra izabranim ako je dobio većinu prisutnih i koji glasaju, samo jednog od domova Parlamenta Federacije BiH.
- NADLEŽNOST DOMA NARODA
Prijedlog da se briše posljednja alineja u članu 17.a “i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Domu naroda.” je sasvim prihvatljivo I opravdano jer se ova formulacija može koristiti za sve moguće blockade od strane Doa naroda koje često nemaju veze sa suštinskim pitanjem vitalnog nacionalnog interesa.
Gore izneseni prijedlozi imaju smisla samo ako se cijeli preloženi paket prihvati. Parcijalni pristup ili parcijalno prihvatanje ne bi bio izraz stavova naših organizacija. Značajno je istači da se ponuđenim paketom ne dovodi do novih segregacija kojih već imamo na pretek te smo zato na početku istakli da se radi o privremenom ad-hoc rješenju koje bi se primjenjivalo samo na implementaciju i eventualne blokade nakon provedenih neposrednih općih izbora 2022 godine.
Po ponuđenom prijedlogu bile bi nužne minmalne izmjene Ustava FBIH, dok bi se sva druga navedena rješenja inkorporirala izmjenama Izbornog zakona BiH.