Vijeće za provedbu Deklaracije o ustavnim I drugim reformama BiH na putu u EU I NATO održalo je svoju prvu sjednicu 05. aprila 2022. godine u Sarajevu.
Na poziv Vijeća stručnu ekspertizu o Konvenciji o ljudskim pravima I slobodama, koja je sastavni dio Anexa IV deytonskog mirovnog sporazuma, kao i položaju, ulozi i načinu odlučivanja Venecijanske komisije, te Rezoluciji Vijeća Evrope broj 1513 iz 2006. godine prezentirala je prof.dr. Lada Sadiković.
Vijeće za provedbu Deklaracije želi informisati javnost da je jedino zvanično i javno mišljenje Venecijanske komisije ono iz 2005. godine, te da od tada do danas Venecijanska komisija, što se može vidjeti na zvaničnoj web stranici Komisije, nije zauzimala neka dodatna ili posebna mišljenja koja se odnose na ustavno-pravno uređenje Bosne I Hercegovine. U ovom kontekstu Vijeće poziva međunarodne medijatore koji su moderirali pregovore u Neumu a potom i u Sarajevu, da našoj javnosti pojasne ko su ličnosti koje su prisustvovale pregovorima, a koje su u javnosti predstavljene kao predstavnici Venecijanske komisije, te da jasno upoznaju bh javnost da li su prisutne ličnosti imale mandat da daju mišljenje ili stavove o ponuđenim rješenjima na pregovorima u ime Venecijanske komisije.
Vijeće stoji na stanovištu da se prilikom izmjena Ustava BiH, a potom I Izbornog zakona, kao prioritet moraju uzeti presude ESZLJP, sudova BiH, te mišljenje Venecijanske komisije iz 2005. godine, kao I stavovi izneseni u Rezoluciji Vijeća Evrope broj 1513 iz 2006. godine. Svaki drugi pristup moderiranja pregovora o ustavnim promjenama u BiH je bespredmetan I nije u funkciji podrške Bosni I Hercegovini ka njenom putu u EU.
U kontekstu legaliteta I legitimiteta Visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita većina pravnih stručnjaka smatra da ima puni legalitet I legitimitet te da su pravno neutemeljene izjave da aktuelni Visoki predstavnik nema legalitet I legitimitet. U tom kontekstu Vijeće će insistirati da OHR koristi svoja prava koja su mu dodijeljena kroz Anex X Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH.
Vijeće je pozvalo predstavnike političkih organizacija potpisnika Deklaracije da se suzdrže od javnih izjava koje ne korespondiraju sa tekstom I stavovima u Deklaraciji, svakako uvažavajući pravo političkih stranaka na vlastitu autonomiju I političku strategiju. Javne izjave političkih predstavnika potpisnika Deklaracije koje ne korespondiraju sa tekstom Deklaracije dovode ih u poziciju da se sami isključuju od daljnjih zajedničkih aktivnosti kroz društveni pokret okupljen oko Deklaracije.
Predsjedavajući Vijeća Miro Lazović upoznao je prisutne sa kontaktima I podrškom bh udruženja iz SAD, Kanade, Australije, Austrije, Njemačke I mogućnostima da se uspostavi odbor Vijeća za dijasporu, gdje bi relevantne organizacije iz pobrojanih država prezentirale svojim vladama tekst Deklaracije I stavove Vijeća.
U narednom periodu rukovodstvo Vijeća susreće se sa Visokim predstavnikom u BiH Kristijanom Šmitom, te će se uputiti pozivi za susret sa ambasadorima SAD, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, EU delegacije, kako bi im se prezentirala Deklaracija i stavovi Vijeća.